Statua Hrista Spasitelja, simbola Rio de Žaneira, grada domaćina ovogodišnjih Olimpijskih igara, uzdiže se visoko i nadgleda svaku trku, utakmicu i sportistu. Ovaj kip, 700 metara iznad plaže, na planini Korkovado, krije priču vrijednu olimpijske medalje.
Inspirisana jačanjem hrišćanstva u Brazilu, koji je na kraju 19. vijeka postao republika, statuu visoku čak 38 metara projektovao je, dizajnirao i sagradio veliki tim inženjera, graditelja, umjetnika i arhitekata.
Radnici su hrabro marširali naprijed, može se reći ka umjetničkom djelu na dosta klimavim nogama, koje je ipak, zahvaljujući upornosti i predanosti, postao jedan od najupečatljivijih verskih i kulturnih spomenika, koje turisti i fotografi upisuju uvijek na svoju mapu znamenitosti koje žele da obiđu.
Davne 1850. godine se pojavila prva ideja o izgradnji, kad je lokalni sveštenik predložio postavljanje hrišćanskog spomenika na Korkovado i zatražio sredstva od brazilske princeze Izabele, koja nije bila pretjerano entuzijastična u vezi te ideje.
U vrijeme kad je osnovana republika Brazil 1889. godine, ideja je zanemarena.
Projekat je ponovo dobio zeleno svjetlo nakon Prvog svjetskog rata, kada je grupa Brazilaca, uključujući i Rimokatoličku nadbiskupija Rija, u strahu zbog nedostatka vjeremeđu narodom, želela da sagradi simbol hrišćanstva.
Planina Korkovado je izabrana za projekat, zbog svoje visine i mogućnosti da se vidi iz skoro svakog dijela grada.
Nadbiskupija je 1921. zatražila da se statua izgradi baš na tom mjestu i pokrenula peticiju da projekat odobri predsjednik Epitacio Pesoa.
Brazilski arhitekta Eitor da Silva Kosta je pobjedio na takmičenju za dizajn 1922. godine, piše "Daily Mail".
Početni dizajn je podrazumjevao Isusa Hrista kako nosi krst u jednoj ruci, a globus u drugoj, ali je to često loše tumačeno da nosi običnu loptu i da se izdaleka neće zanti šta je u pitanju.
Kamen temeljac spomenika je postavljen 1922. godine, međutim krajnji dizajn nije bio završen.
Silava Kosta je zato krenuo u obilazak Evrope 1924. godine, kako bi mu pomogao francuski inženjer, stručnjak za armirani beton, Albert Kako, sastajući se usput sa mnogo drugih vajara i arhitekata.
Vajar Pol Landovski je izabran za projekat. On je zaslužan za dizajn glave i ruku Hrista Spasitelja.
Kada je statua otvorena za posjetioce 12. oktobra 1931. godine, bila je visoka 38 metara, uključujući postolje od 8 metara, kao i raspon ruku od čak 28 metara.
Cijena izgradnje je navodno bila u vrednosti današnjih 3,4 miliona američkih dolara.
Statua je postala jedno od sedam svjetskih čuda, pored daleko srtarijeg Koloseuma ili Kineskog zida.
Pokretne stepenice i liftovi su dodati u poslednjih nekoliko decenija, kako bi se posetiocima olakašao pristup.
Pratite Cafe.ba putem aplikacija za Android i iPhone i društvenih mreža Facebook i Twitter.
Izvor: Cafe.ba
Objavi komentar